Prevođenje je prometejska misaona djelatnost, pobuna od nužde, ali u ime dobra, veličanje humaniteta, tvorački, stvarateljski čin iz kaosa, mraka u potrazi za svjetlom nakon što smo opet jednom kažnjeni jer smo htjeli dosegnuti nebo pa nam je ON osujetio dotad jedinstveno sporazumijevanje na svima razumljivu jeziku i raspršio ga u eone različitih, uzajamno nam nerazumljivih, čak i nespoznatljivih.
Kako ne bismo svi govorili, a nitko nikoga ne bi razumio, nije nam bilo druge – nego početi prevoditi. U odnosu na izvorni tekst prijevod može biti DOSLOVAN ili SLOBODAN i nalik je, kao što je rekao Benedetto Croce, ružnoj, ali vjernoj, odnosno lijepoj, ali nevjernoj ženi. U tom smislu svaki je prijevod neka vrsta interpretacije, izbor danih mogućnosti, štoviše, borba s jezikom i njegovim izražajnim mogućnostima u kojoj se, čak i kad je riječ o vrsnom prijevodu, nikad ne iscrpljuje Aristotelova kategorija mogućeg, dakle onog što bi prijevod mogao biti. Jest, mnogi su smatrali i još danas smatraju prevođenje nemogućom misijom, nedostižnim ciljem, a prevoditelje, u najmanju ruku, drže ljubiteljima nemogućeg. No kako bilo da bilo, to nam je usud jer kao što nas je Bog jednom razjedinio zbog oholosti, nitko nam više ne može uzeti bogatstvo koje smo stvorili iz prkosa prevodeći s jednog jezika na drugi! Prosit!
Što to prevoditelji uopće rade?
Prevoditelji prenose pisani ili izgovoreni tekst s jednog jezika na neki drugi jezik.
VišePritom nije riječ samo o jednostavnoj zamjeni riječi: osposobljeni i obrazovani prevoditelji prilagođavaju sadržaje situaciji i primatelju poruke na tom drugom jeziku, tako da možemo govoriti i o svojevrsnom "međukulturnom prijevodu".
Posao prevoditelja razlikuje se od ostalih poslova za obavljanje kojih je bitno poznavanje stranih jezika (npr. korespondenti, turistički vodiči i slično), između ostalog, i po tome što prevoditelj mora uistinu dobro poznavati jezike s kojima radi na način koji je iznad vladanja svakodnevnim jezikom. Takvo poznavanje jezika često uključuje i metajezik te prenošenje složenih i dugih stručnih tekstova na ciljni jezik.
Posao prevoditelja također obuhvaća pripremu prijevoda te poslove koji su usko povezani sa samim prijevodom.
Što je to prevoditeljska kartica?
Budući da tekst može biti ispisan različitom veličinom slova i s različitim razmacima između njih, kao obračunsku jedinicu prevoditelji uzimaju prevoditeljsku karticu (normiranu karticu, normiranu stranicu).
VišeNju čini 1500 slovnih znakova s razmacima, odnosno 30 normiranih redaka, svaki s po 50 slovnih znakova s razmacima.
Prevoditeljska kartica najmanja je obračunska jedinica.
Što su to ovjereni prijevodi?
Tekstove koji zahtijevaju ovjeru sudskog tumača prevode osobe koje osim završenog sveučilišnog diplomskog studija određenog jezika (ili drugog sveučilišnog studija) imaju položen i poseban stručni ispit.
VišeObično je riječ o ispravama (razne potvrde, sudske presude, izvodi iz matičnih knjiga, diplome, svjedodžbe, poslovna izvješća, certifikati…)
Sudski tumač, uz znanje hrvatskog jezika, u potpunosti mora vladati i stranim jezikom za koji je imenovan sudskim tumačem. Nakon položenog ispita pri nadležnom Županijskom sudu te davanja prisege u kojoj svojom čašću priseže da će posao sudskog tumača obavljati stručno, savjesno i po svom najboljem znanju, sudskim ga tumačem imenuje predsjednik Županijskog suda.
Sudski je tumač ovjerene prijevode obvezan obavljati sukladno s Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima objavljenim u Narodnim novinama u broju 119 i 88 iz 2008. godine.
Na kraju svakog ovjerenog prijevoda mora stajati tekst ovjere te potpis i pečat sudskog tumača.
Što je to korektura, a što lektura?
Korektura je posao ispravljanja grešaka nastalih pri otisku sloga ili prijelomu.
VišeU klasičnom se tisku koristila posebnim korektorskim znacima koji se danas još koriste samo iznimno, odnosno koristi ih se malen broj budući da se neke greške više ne pojavljuju zahvaljujući kompjutorskoj pripremi sloga.
Lektura/redaktura je ispravljanje i uređivanje autorskog ili prevedenog teksta s pravopisne i jezične strane. Podrazumijeva poznavanje pravopisa standardnog jezika te lingvistička znanja na svim razinama jezičnog opisa: morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom i stilističkom. Osim spomenutih temeljnih znanja, proizašla od latinskog lecture = čitanje, to je misaona djelatnost koja podrazumijeva tzv. close reading (pažljivo, pomno čitanje),inačemetodološki postupak anglosaksonske nove kritike. Dakle simultano čitanje na nekoliko razina, poput svega što ima veze s jezikom, nikad nije dovršen proces, barem ne na sintaktičkoj, a pogotovo na stilističkoj jezičnoj razini. Lektor je svojevrsni pas tragač koji zna što traži, ali ponekad ne nađe.
Stilistički zahvati u tekst tiču se stilistike, znanosti koja proučava narav i oblik jezičnog izraza. Stil je sinonim za čovjeka samog, pa tako netko ima loš stil, netko dobar. Budući da je čovjeka teško promijeniti, pa tako i njegov stil, stilistički zahvati u tekst su neprocjenjivi i nemjerljivi te se ne tiču gramatičnosti nekoga prijevoda.
Što je to dobar prijevod?
Dobar je prijevod onaj u kojemu je originalni tekst prenesen u potpunosti i pravilno, poštujući jezične i kulturne barijere između autora i ciljne skupine čitatelja. Dobar prijevod ne smije izgledati kao prijevod.
VišeDobre prijevode 'proizvode' posebno obrazovani stručnjaci koji imaju korijene kako u kulturi izvornog jezika tako i u kulturi ciljnog jezika, a poznat im je i stručni jezik teksta koji valja prevoditi. Dobri su prijevodi rezultat pažljivo koordiniranog timskog rada prevoditelja, lingvista te stručnjaka različitih profila, pri čemu je zajamčena potpunost i pravilnost prijevoda.
Na kvalitetu prijevoda može se utjecati revizijom i lekturom. Redoslijed razina kvalitete prijevoda:
- nerevidirani sirovi prijevodi – radna verzija
- revidirani prijevod (reviziju obavlja prevoditelj) – informativni prijevod
- dodatno revidiran prijevod (reviziju ili lekturu obavlja prevoditelj) – standardna kvaliteta
Ako je riječ o stručnom tekstu, ova razina podrazumijeva još i reviziju stručnjaka za dotično područje.
- revidirani prijevod za tisak (reviziju, odnosno lekturu obavlja lektor) – kvaliteta za objavljivanje.
Što sve utječe na cijenu prijevoda?
Angažman prevoditelja ovisi, prije svega, o tematici, odnosno o stručnosti teksta koji se prevodi, a zatim i o rokovima isporuke. Dodatno na cijenu utječe oblikovanje teksta, posebni formati te način isporuke.
Je li skuplji prijevod nužno bolji?
Kad prijevod naručujete kod renomiranog prevoditelja, plaćate za izvore i iskustvo koje je taj prevoditelj godinama stjecao, kao i za vrijeme koje mu je potrebno za prijevod vašeg teksta.
VišeOno se sastoji od vremena pripreme prevoditelja, od vremena pripreme za formatiranje i korekturno čitanje koje će učiniti obrazovani stručnjaci koristeći moderne tehnologije i referentne materijale. Budite oprezni kod jeftinih prijevoda! Njih uglavnom nudi početnik koji na taj način pokušava sakupiti svoja prva prevoditeljska iskustva.
Može li računalni program za prevođenje zamijeniti prevoditelja?
Iako strojno prevođenje već od 50-ih godina 20. st. predstavlja jedno od prvih područja primjene računala, složenost ljudskoga jezika dosad je sva nastojanja da se razvije potpuno automatsko strojno prevođenje ostavila na manje-više neuspješnim pokušajima.
VišeNi spektakularne inovacije u području hardvera i softvera današnjice (vrlo sofisticirani alati za strojno prevođenje tzv. CAT alati – Computer aided/assisted translation) ne mogu to promijeniti. Računala će se doduše koristiti kao uspješna potpora u određenim područjima prevoditeljske djelatnosti te za prijevode jednostavnijih tekstova, no ni najskuplji i najrazvijeniji računalni sustavi ne mogu proizvesti prijevode zahtjevnih tekstova prihvatljive kvalitete bez prethodne pripreme i konačnog dotjerivanja, što treba učiniti obrazovani prevoditelj. Ni u bližoj budućnosti nije moguće očekivati promjenu te situacije.
Posebno je opasno kada računalni program koristi osoba koja ne poznaje jezik na koji valja prevesti tekst te nije u mogućnosti provjeriti i doraditi dobiveni rezultat.
Jesu li bilingvalne osobe, samo zato što su dvojezične, prevoditelji?
Vladanje dvama jezicima ni izdaleka nije dovoljno da bi se netko mogao nazvati prevoditeljem.
VišeU prevođenju je riječ o naučenoj sposobnosti da se rečeno ili napisano u okvirima neke određene kulture i nekog određenog područja ljudskog djelovanja izrazi na nekom drugom jeziku, i to tako da tekst u potpunosti i pravilno bude razumljiv skupini kojoj je namijenjen. Kako bi se ta sposobnost stekla, potrebno je više godina praktičnog iskustva kao i stalno usavršavanje i samoobrazovanje, što se danas naziva cjeloživotnim učenjem.
Zbog čega je za velike prevoditeljske projekte potrebno toliko vremena?
Nije li moguće angažirati više prevoditelja? Nije tako jednostavno velik prijevod podijeliti na više prevoditelja.
VišePrije podjele raznim prevoditeljima projekt se mora vrlo pažljivo koordinirati. Potrebno je sastaviti glosare kako bismo bili sigurni da primjerice ono što je na stranici 4 označeno kao "vijak" neće na stranici 325 biti prevedeno kao "klin", odnosno da uvlaka drugog odlomka koja na stranici 25 iznosi 10 mm neće na stranici 258 iznositi 15,08 mm. Nakon završenog prijevoda čitav tekst mora proći korekturno čitanje. Pritom se mora naročito obratiti pozornost na jedinstvenost terminologije, stila, formata, unesenih crteža i tabela, naslova i podnaslova te, prije svega, je li tekst preveden u potpunosti i pravilno. Slični se postupci moraju primijeniti i kod višejezičnih prijevoda.
